Sumarni izvještaj savjetnice za historiju Prosvjetno-pedagoškog zavoda prof. Mirsade Baraković:

U školskoj godini 2007./2008., tačnije u periodu septembar 2007.-mart 2008., obavljeno je 35 uže stručnih uvida. Pri tome je realizirano 12 ogledno-uglednih časova, 3 multidisciplinarna projekta i jedna multimedijalna prezentacija.
 

Nastava historije u kantonu Sarajevo pokrivena je stručnim nastavnim kadrom. U ovoj školskoj godini nastava historije/povijesti se izvodi u 68 osnovnih i 38 srednjih škola. U nastavnom procesu radi 160 nastavnika. Od ukupnog broja uposlenih 36 je s VŠS a 124 s VVS. U ovoj školskoj godini je uposleno i 11 nastavnika-pripravnika. Svi nastavnici, osim pomenutih pripravnika, imaju položen stručni ispit.

Prateći realizaciju nastave historije može se konstatovati da je veliki napredak i iskorak napravljen u slijedećem segmentima:

1. položaju i značaju predmeta historija/povijest

2. podizanju kvaliteta izvođenja nastave historije

3. stručnosti nastavnog kadra, stalnoj i kontinuiranoj stručnoj edukaciji

4. poboljšanju uvijeta rada nastavnika, kao preduslova za kvalitetnu realizaciju nastavnih sadržaja

5. znatno bolji prostorni i materijalni uvjeti za rad

U periodu septembar-decembar 2007. godine obavljeno je 66 konsultacija sa utvrđenim dnevnim redom. Održana su dva stručna aktiva (avgust 2007. i januar 2008.) te jedan seminar (Neum, januar 2008.).
Posjeta nastavnom satu zahtjeva i razgovor s nastavnikom, kojem prisustvuje i direktor ili pedagog škole. Vrši se analiza nastavnog sata, daju savjeti i sugestije u cilju podizanja kvaliteta rada. Za održani nastavni sat dobija se i ocjena, izuzev u slučaju pripravnika koji se ne ocjenjuju.

Osnovni zaključci vezani za nastavu historije u školama su:

● Historija kao nastavni predmet u osnovnim isrednjim školama ima i ostvaruje svoju edukativnu i odgojnu važnost i značaj.

● U svim osnovnim i srednjim školama Kantona Sarajevo je stručno zastupljena.

● Za uspješan rad i rezultate u odgojno-obrazovnom procesu neophodna je i stalna stručna priprema i edukacija nastavnika i može se konstatovati da većina nastavnika kvalitetno ispunjava svoje obaveze.

● Planirani i odobreni nastavni sadržaji se realiziraju prema utvrđenom Nastavnom planu i programu.

● Upotrebljava se odobrena udžbenička i druga stručna literatura.

● Realizacija nastavnih sadržaja pedagoški, didaktički i metodički je osavremenjena.

● Upotreba brojnih i savremenih nastavnih sredstava doprinosi primjeni novih metoda aktivnog učenja, kreativne nastave, istraživanja, a što je važno za uključivanje učenika kao aktivnih sudionika u nastavni proces.

● Procjena znanja učenika je stalna, podsticajna, kontinuirana i postala je sastavni dio angažmana učenika u realizaciji nastavnog procesa.

● Saradnja, dogovori i konsultacije nastavnika sa stručnim savjetnikom su stalne, redovne i zadovoljavajuće za sve sudionike.

● Stalno stručno usavršavanje, individualno, kolektivno, na aktivima, seminarima ili drugim oblicima rada je podsticajno za sve učesnike, za modernu, aktivirajuću i potpuno drugačiju realizaciju sadržaja ovog predmeta.



Stručni savjetnik: Mirsada Baraković, prof.

...................................................................................................................................................

Izvještaj o uže stručnim uvidima obavljenim u školskoj 2006/2007. godini u osnovnim i srednjim školama Kantona Sarajevo za predmet Historija/Povijest

Izvještaj napravljen na osnovu 83 uže stručna uvida obavljena kao, stručne posjete nastavnim satima, oglednim-uglednim satima i projektima.Uže stručni uvidi obavljeni nastavnicima pripravnicima i nastavnicima sa radnim stažom, radi čega su priprema i elementi uvida imali svoje specifičnosti. Rad nastavnika praćen je Izvještajem o užem stručnom nadzoru- PPZ-a koji sadrži slijedeće elemente:

1.Opći podaci

2. Predmet uže stručnog nadzora

3.Osobito zapažanje o užem stručnom nadzoru i

4.Ocjena rada nastavnika

Svi segmenti Izvještaja imaju svoje dijelove koje prati stručni savjetnik.

1.Škola, personalni podaci nastavnika,stručna sprema, staž, fond sati i stručni ispit.

2. uvid u : stručnu spremu

pripremanje nastavnika

planiranje i programiranje nastavnog gradiva i usklađenost s NPiP

uvid u rad nastavnika/ posjeta satima

uvid u izbor metoda,oblika, tehnika i sredstava rada i odobrenu udžbeničku

literaturu

procjena znanja učenika, metoda i oblika ocjenjivanja i izvođenja zaključnih

ocjena

rad s nadarenim učenicima i učenicima koji zaostaju u radu

uvid u stručno usavršavanje nastavnika

ogledni i ugledni sat

uvjeti rada, kabinetska nastava,oprema, podjela učenika u grupe i drugo

drugi specifični predmeti uže stručnog nadzora

3.obuhvata sve predhodne elemente s posebnim naglaskom na osobenosti, specifičnosti, sadržaj i realizaciju planirane nastavne jedinice. Izvještaj stručnog savjetnika prati tok pismene pripreme nastavnika i njene realizacije u svim elementima. Na taj način ostvaruje se dosljednost, korektnost, objektivnost i uspješna profesionalna saradnja.Praćenjem rada nastavnika na satu, prate se i uvjeti rada u školi, specifičnost i značaj predmeta, savjesnost i ozbiljnost nastavnika, a prisustvo nastavnom satu osim stručnog savjetnika i direktora ili pedagoga škole, u posebnim slučajevima i drugih radnih kolega ostvaruje svoj cilj.

Nastava za predmet Historija/Povijest u svim osnovnim i srednjim školama je stručno zastupljena. Nastavni sadržaji se realiziraju prema utvrđenom i odobrenom NPiP uz odobrenu udžbeničku literaturu.

Prilikom uže stručnih uvida može se konstatovati da većina nastavnika ima korektne nastavne pripreme koje su nužnost i proizilaze iz sadržaja historije kao nastavne discipline i predmeta, čime se naglašava njen značaj u odgoju i obrazovanju.

Pismena priprema nastavnika osim općih zadataka treba sadržavati i posebne i specifične što omogućava ostvarenje osim redovne i druge vrste nastave historije.S obzirom na činjenicu da je nastava neprekidan proces koji zahtijeva stalnu pripremu i stručno usavršavanje nastavnika i taj segment nastavnik treba ukomponirati u svoju pripremu kroz različite metode, oblike, tehnike i sredstva rada.

Ukoliko nastavnik nije napravio najbrižljiviju pripremu za svaki sat njenu koncepciju i realizaciju bez obzira na tip nastavnog sata, taj nastavni sat ne može se uspješno realizirati. Koncepcijom nastavnik utvrđuje opću zamisao,a realizacijom se koncepcija konkretizira. Bez ovih elemenata rezultati će se pokazati u slaboj pripremljenosti i zainteresovanosti učenika, nesposobnosti osmišljavanja gradiva, historijskog razmišljanja i promišljanja i neusvajanja kvalitetnog znanja.

Realizacija historijskih sadržaja uz primjenu primjerenih zornih sredstava i pomagala omogućava jasnije predočavanje historijskih događaja i sve je prisutnija u školama uz potrebu učenja učenika kulturi gledanja i promatranja.

Uočeno je da postojanje pravilno uređenih i dobro opremljenih, planski i metodički korištenih historijskih kabineta obavlja značajnu ulogu u modernizaciji nastave historije. Rad u specijaliziranom kabinetu olakšava rad nastavnika, a kod učenika podstiče samostalnost, koncentrisanost, sistematičnost i kritičnost u obradi sadržaja. Zbog specifititeta kabinet je izuzetno značajan za grupni rad učenika.

Od velikog značaja je dobra priprema i primjena psiholoških i didaktičkih načela u nastavi historije nastavnika, da bi mogli pripremiti i učenike. Određivanje cilja rada razvoj interesa, pažnje, koncentracije i emocija su značajni motivacioni elementi, koji ne mogu ostvariti efekte bez stalnih uputa i poticaja učenika za rad.

Prilikom uže stručnih uvida zapaženo je rijetko upućivanje učenika od strane nastavnika kako će nastavne sadržaje lakše, brže i bolje naučiti, kako i kada učiti. Nastavnici po pravilu najbitnijom svojom obavezom smatraju obrađivanje, ponavljanje i ispitivanje gradiva, što za posljedicu ima neodgovarajući uspjeh nasuprot uloženom trudu.

Česte greške nastavnika su diktiranje koje nije potrebno, niti korisno kao i zapisivanje nastavnikovih predavanja, jer za ovaj predmet postoje odgovarajući udžbenici, čitanke, bilježnice i atlasi. Nastavnik mora voditi računa ne samo o kvalitetu nego i kvantitetu priprema, radnoj atmosferi, raznovrsnosti primjene nastavnih metoda koje se međusobno isprepleću, i svemu što doprinosi dinamičnosti, aktivnosti i efikasnosti nastave.

Pretrpani nastavni sat nastavnim sadržajima, nesposobnost odmjeravanja vremena i gradiva naročito je prisutno kod nastavnika-pripravnika, otežava ritam izlaganja, a time i usvajanja gradiva. Posljedica je zadržavanje učenika poslije zvona što remeti režim rada jer svi moraju znati da nastavni sat počinje i završava zvonom. Nikada ne smijemo zaboraviti da stalno pripremanje za nastavu stvara pouzdanje, sigurnost i garantuje uspjeh u radu.

Zaključak: stručni savjetnik prateći rad svojih kolega nastavnika historije/povijesti preuzima veliku obavezu i odgovornost.Svoj rad mora obavljati profesionalno,savjesno i humano. Za obavljanje uže stručnog nadzora stručni savjetnik treba obaviti temeljne i ozbiljne pripreme koje sadrže segment struke i drugih elemenata. Obavljeni stručni uvidi, zapažanja i razgovori poslije nastavnog sata isključivo su stručnog, savjetodavnog i podsticajnog karaktera.

Ocjena rada nastavnika je rezultat posjete nastavnom satu, obuhvata sve elemente nastavnog sata i isključivo se odnosi na realizirani nastavni sat.

Obilazak škola i uže stručni uvidi su pokazali slijedeće:

- nastava za predmet Historija/Povijest u svim osnovnim i srednjim školama je stručno zastupljena,

- nastavnici planiraju i realiziraju nastavno gradivo prema propisanom NPiP,

- veliki iskorak učinjen je u osavremenjivanju nastave historije,

- većina nastavnika se kontinuirano stručno usavršava i priprema za nastavni proces,

- veliki broj nastavnika redovno dolazi na stručne konsultacije,što je naročito prisutno kod nastavnika-pripravnika i stručnom savjetniku predstavlja posebno zadovoljstvo u obavljanju ovog za stručnog savjetnika primarnog zadatka.

Stručni savjetnik:

Mirsada Baraković, prof.

...............................................

Zapažanje i mišljenje o užestručnim nadzorima za predmet Historija / Povijest u osnovnim i srednjim školama Kantona Sarajevo



Osvrt o užestručnim nadzorima za predmet Historija / Povijest nastao je kao potreba i rezultat velikih promjena nastalih korekcijama Nastavnih planova i programa u osnovnim i srednjim školama, i uloge i značaja škole, u životu i radu nastavnika i učenika.

Ciljevi rada u školama postali su ambiciozniji, pristupi realniji, a rezultati korisniji.

Preformulisana uloga nastavnika i učenika dovela je do promjene njihovih uloga u procesu izvođenja nastave odnosno učenja.

Nastavnik je postao ne samo posjednik i posrednik znanja, nego i savjetnik i pratilac učenika.

Učenik se sve više pretvara u aktivnog i kreativnog, koji sam traži rješenja, a znanje koje mu je potrebno usvaja uz pomoč nastavnika. On uči da samostalno iznalazi izvore informacija, uspostavlja veze i istražuje. Mora naučiti „ učenje otkričem“ što otvara puteve za aktivno uključenje učenika u nastavni proces.

U kontekstu obrazovanja procjena i ocjena rada nastavnika ima značajno mjesto.

Shodno tome i uloga i rad stručnog savjetnika se znatno promijenio.

Sadržaj rada nastavnika postao je kompleksniji i definisaniji pri čemu se tradicionalno koje je i regulatorno ne može zanemariti.

Ako bi u jednoj rečenici željeli okarakterisati svrhu ocjenjivanja onda je to samo doprinos dobrom radu i napretku.

Na osnovu zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju, Zakona o srednjm obrazovanju i propisa o stručnom nadzoru koje donosi ministar o obilasku i praćenju rada nastavnika u osnovnim školama (ukupno- 70), s 85 uposlenih i srednjim školama ( ukupno- 38), s 53 uposlena nastavnika, koji realiziraju sadržaje ovog predmeta u periodu 1994. – 2005.godina, a pridržavajući se utvrđenih zadataka i obaveza stručnog savjetnika za predmet Historija / Povijest iz obavljenog velikog broja užestručnih uvida (oko 650) može se konstatovati slijedeće:

- polazeći od evidentne potrebe promjene uloge i značaja predmeta Historija/ Povijest u odgoju i obrazovanju učenika, kao i drugačijeg pristupa realizaciji nastavnih sadržaja odnosno promijenjenog cilja i zadatka u okviru opće modernizacije nastavnog procesa znatno je izmijenjena i uloga onoga ko posjećuje nastavnike, odnosno nastavne sate historije, a koji su u školama uvijek nazivani nadzornicima ili inspektorima. Promjena njihovog naziva u stručnog savjetnika sve nam ili gotovo sve kaže. Njihova uloga je isključivo savjetodavna, podsticajna, stimulirajuća i puna podrške, a nikako kontrole jer je cilj obilaska podrška i „dobra nastava“ kao i otklon eventualnih nedostataka.

-stručni savjetnik ima prvenstvenu obavezu praćenja realizacije propisanih i utvrđenih Nastavnih planova i programa, a potom upotrebe metoda i instrumenata njihove realizacije.

Stučni savjetnik prilikom užestručnog nadzora koristi obrazac s zadatim osnovnim elementima praćenja:

1. Opći podaci o nastavniku (škola, nastavni predmet, ime i prezime, stručna sprema, godine staža, broj sati i stručni ispit)

2.Predmet užegstručnog nadzora ( uvid u stručnu spremu nastavnika, uvid u pripremanje nastavnika, uvid u planiranje i programiranje nastavnog gradiva i usklađenost s NPiP, uvid u rad nastavnika ( posjeta časovima),uvid u izbor metoda, odobrenu udžbeničku literaturu, procjena znanja učenika, metoda i oblika ocjenivanja i izvođenja zaključnih ocjena, rad s nadarenim učenicima i učenicima koji zaostaju u radu, uvid u stručno usavršavanje nastavnika, ogledni i ugledni sat, uvjeti rada, kabinetska nastava oprema podjela učenika u grupe i specifični predmeti užegstručnog nadzora.

3. Osobito zapažanje o užem stručnom nadzoru ( izvještaj s nastavng sata sačinjen po elementima tačke dva (2), uz eventualne preporuke za unapređenje nastave.

4. Ocjena rada nastavnika uz podcrtavanje sadrži : naročito se ističe, ističe se, dobar, zadovoljava, ne zadovoljava.

U skladu sa stalnim težnjama za unapređenje nastavnog procesa i kontinuiranim zahtjevima za modernizacijom i reformama u obrazovanju postavlja se i pitanje svrhe užestručnog nadzora. Dosadašnja praksa je pokazala da se od stručnih savjetnika očekuje da u cilju pomoći i poboljšanja pozicije nastavnog predmeta:

- utvrdi i procijeni način i kvalitet realizacije važećeg NPiP, kao i upotrebu odobrene udžbeničke literature, 

- kvalitet pripreme nastavnika, koji podrazumijeva stalno, ne samo usavršavanje u struci, već i tehničko – tehnološkom segmentu,

-kvalitet prezentacije nastavnih sadržaja (predavanja) nastavnika,

-obrazovne rezultate koje postižu učenici,

-način na koji nastavnik podržava i ohrabruje svakog učenika,

-način efikasnog korištenja raspoloživih nastavnih sredstava,

-stav i mišljenje nastavnika i učenika prema obrazovanju i sadržajima koje treba realizirati iz predmeta u odnosu na nastavni plan.

Stručni savjetnik reguliranim pravilima i ličnim odnosom mora voditi računa i upoznati nastavnika sa :

- procedurom, ciljevima, elementima i sadržajem užestručnog nadzora pri čemu treba imati profesionalni stav prema školi, nastavniku i učenicima,

- otvoreno komunicirati, razgovarati, informisati, savjetovati i ukazati i prije zvaničnog pismenog izvještaja,

-pismeni izvještaj mora biti zasnovan na objektivnoj procjeni i analizi bez unaprijed pripremljenog stava ili bilo kakvih predrasuda,

- pismeni izvještaj mora biti sačinjen u predviđenom vremenskom periodu ( 7 dana od dana uvida).

Prilikom užestručnog nadzora stručni savjetnik sve predhodno rečeno i ukazano mora obavljati kompetentno, sistematično, analitički, djelotvorno i informativno.

Šta se to podrazumijeva pod procedurom?

Stručni savjetnik može, ali i ne mora obavijestiti nastavnika o svojoj odluci da obavi užestručni nadzor. Profesionalna pravila obavezuju predhodno uzimanje rasporeda sati nastavnika od uprave škole i na taj način nastavnik se indirektno upoznaje s planom obavljanja nadzora prema utvrđenom programu i rasporedu rada stručnog savjetnika. Mora se posebno naglasiti da ovakva procedura nema namjeru „faktora iznenađenja“ već proizilazi iz činjenice česte opravdane promjene plana rada stručnog savjetnika, koji uz obavljanje užestručnog nadzora kao svog primarnog zadatka obavlja i niz drugih poslova vezanih za nastavni proces.

Šta se podrazumijeva pod ciljevima?

Stručni savjetnik mora imati jasan cilj svoje posjete nastavniku. Prvenstveno je to sagledavanje, procjena i ocjena realizacije nastave predmeta. Ovo se ne može obaviti bez stavljanja predmeta u kontekst s drugim korelativnim predmetima. 

Šta se podrazumijeva pod elementima?

Stručni savjetnik mora pratiti osnovne etape i logiku redoslijeda nastavnog sata, pri čemu moramo imati na umu da šablone, standarde i tipologiju u savremenom konceptu nastave treba izbjegavati, uz poštivanje utvrđenih kriterija.

Šta se podrazumijeva pod sadržajem?

Sve etape rada stručnog savjetnika pri užestručnom nadzoru.

Poseban segment rada stručnog savjetnika predstavlju stručne konstultacije koje se obavljaju sedmično u utvrđenom vremenskom terminu u PPZ-u, za sve nastavnike koji iskažu potrebu. Konsultacije su od posebnog značaja za nastavnika sa kraćim radnim iskustvom i na njima se tretiraju sva stručna i odgojno – obrazovna pitanja. Evidencija je pokazala da kroz konsultacije u toku nastavne godine prođe veliki broj nastavnika.

Polazeći od činjenice da su nastavnici stručna lica koja izvršavaju utvrđene osnovne ciljeve i zadatke odgoja i obrazovanja u školi, što predstavlja sistematski i planski proces to je nastavnikova odgovornost izuzetna, s obzirom na bitno izmjenjene okolnost savremena života i uloge škole u kojoj on radi.

Prema tome nije manja ni odgovornost onog koji prati rad nastavnika, što zahtijeva i njegovu pripremu . Ona pretpostavlja niz materijalno- tehničkih detalja, s definiranim ciljevima, zavisno od tipa nastavnog sata. Prvi posao koji stručni savjetnik treba obaviti jeste pregledati pripreme nastavnika za taj nastavni sat, kao i sve druge pripreme. Nastavnik mora da ima pismenu pripremu bez obzira na tip nastavnog sata, i školu u kojoj radi, ona je obaveza, potreba i nužnost za nastavnika. 

Veliki broj obavljenih užestručnih nadzora je dao slijedeće podatke:

- 85% nastavnika ima dobre pripreme za nastavni sat

- 10% nastavnika ima pripreme koje zadovoljavaju, ali i zahtijevaju korekcije

- 5% nastavnika nema pripreme za nastavni sat

Naravno da ove procente treba uzeti kao orjentir za analizu i diskusiju.

Pod ocjenom dobra priprema podrazumijevamo pripreme sa svim metodičko – didaktičkim elementima iz čega se može zaključiti da većina nastavnika stručno pristupa pripremi i realizaciji nastavnih sadržaja. Međutim i takva priprema može imati svoje nedostatke koji se uglavnom odnose na nepostojanje argumentaciju ( zašto ovo učimo) zadatke nastavne jedinice - naročito funkcionalni i odgojni, ali često i na nerealno planiranu, a ne realiziranu upotrebu nastavnih sredstava što je naročito evidentno u osnovnoj školi.Takođe ovim pripremama nekada nedostaje i dobro definisani završni dio sata.

Konstatacija da je priprema zadovoljavajuća, ali da zahtijeva korekciju podrazumijeva nedostatak argumentacije, najčešće izmjene u zadacima, često navedenim, a neprimjerenim nastavnim sredstvima, predugačkim uvodnim dijelovima nastavnog sata, nedostatku podsticajnog i argumentovanog završnog dijela sata itd.

Grupa nastavnika koja nema pripremu uglavnom opravdanje nalazi u dugom radnom stažu i iskustvu rada u školi i mišljenju da priprema nije potrebna, ali se dešava da i nastavnik s kraćim radnim iskustvom nema pripremu, što zahtijeva intervenciju stručnog savjetnika. Postotak od 5% ukazuje na mali broj tih nastavnika.

Prisustvo nastavnom satu predstavlja poseban segment rada stručnog savjetnika, na kome on prati realizaciju svih elemenata evidentiranih pod tačkom 2. tj.planiranje, programiranje i realizaciju nastavnih sadržaja, izbor metoda, oblika, tehnika i sredstava rada, udžbeničke i druge stručne literature, procjene znanja učenika, metoda i oblika ocjenjivanja, kao i izvođenja zaključnih ocjena. Posebno se prati rad nastavnika s nadarenim učenicima kroz rad sekcija i drugim oblicima rada.

Stručni savjetnik prati stručno usavršavanje nastavnika učešćem i radom na stručnim aktivima i seminarima koji se redovno organiziraju od strane PPZ-a., ali i šire.Za dobro pripremljenu i realiziranu nastavnu jedinicu od velikog značaja su i uvjeti rada nastavnika i učenika. Može se konstatirati da većina osnovnih i srednjih škola Kantona Sarajevo ima zadovoljavajuće prostorne i materijalne uvjeta za rad, a to znači kabinete primjereno opremljene nastavnim sredstvima.

Kada govorimo o ocjeni rada nastavnika i ocjeni nastavnog sata onda ona najčešće odgovara ocjeni pripreme nastavnika, tako da procentima (85%) dobrih ocjena priprema, odgovara i ocjena nastavnika naročito se ističe i ističe se. Ocjenom naročito se ističe vrednujemo one nastavne sate na kojima realizaciju nastavnih sadržaja prati i maksimalna očiglednost u primjeni najsavremenijih nastavnih sredstava.

Ocjenom dobar vrednujemo rad onih nastavnika koji pripremama i načinom realizacije nastavnih sadržaja pripadaju u onih 10%, tako da je njihov rad vrednovan na osnovu predhodno navedenih elemenata.

Ocjena zadovoljava i ne zadovoljava rijetko se primjenjuje i ona ne samo da bi bila destimulativna za svakog nastavnika, nego je i mali broj nastavnika koji tu ocjenu zaslužuje.

Svi nedostaci vezani za rad nastavnika isključivo se rješavaju razgovorom i savjetodavnim radom.

Poseban oblik rada i priprema nastavnika su ogledni sati. Oni su postali obavezujući za sve nastavnike, osim (pripravnika) što se posebno prati i vrednuje. Za njihovu pripremu i realizaciju nastavnik se dodatno priprema nastojeći na tim satima ponuditi i pokazati uvijek nešto novo u struci i primjeni nastavnih sredstava.Ovo su sati koji se vrednuju najvišim ocjenama.

Oglednim satima prisustvuju prema mogućnostima ne samo nastavnici škole gdje se on realizira, nego i nastavnici drugih škola, kao i studenti završne godine odsjeka što je od posebnog značaja, za njihovu edukaciju i budući rad i govori o dobroj saradnji Filozofskog fakulteta, škola i PPZ-a, odnosno stručnog savjetnika.

Nastavnici često svoje aktivnosti iskazuju i na stručnim aktivima pripremljenim predavanjima na slobodno odabrane stručne teme.To su vrlo kvalitetne i izuzetne prezentacije, gdje su u potpunosti ostvareni opći i posebni ciljevi, unutrašnja i spoljnja korelacija, šire zahvatanje znanstvene građe, maksimalan izbor nastavnih sredstava očiglednost ( Power Pointu) i kreativnost što prezentaciji daje posebnu vrijednost. Ova aktivnost nastavnika se vrednuje pismenim izvještajem upućenim školi i najvišom ocjenom, a prema mogućnostima i materijalnom nadoknadom, kao i za angažovane predavače s fakulteta ili drugih naučnih institucija na seminarima koji se organiziraju jedanput godišnje.

Ovi seminari se realiziraju van Sarajeva uz učešće ne samo nastavnike historije nego i korelativnih predmeta ( geografije i filozofske grupe predmeta.)

Šta se ovim osvrtom na rad nastavnika željelo postići, istaći, ukazati i zaključiti?

sagledati postojeće stanje kadrovsko i prostorno u osnovnim i srednjim školama Kantona Sarajevo, uz konstataciju potpune stručne zastupljenosti i dobrih uvjeta za rad.

obići i izvršiti užestručni nadzor nad radom nastavnika obavezno jedan put u dvije godine, a po potrebi i češće, naročito kod nastavnika s manjim iskustvom rada u školi ili nastavnika- pripravnika

iz ocjene vrednovanja priprema i rada nastavnika može se ukazati na stručnost, ozbiljnost, savjesnost, aktivnost, nastavnika.

ova analiza i mišljenje stručnog savjetnika za predmet Historija je zasnovano kako je u uvodnom dijelu rečeno na velikom broju obavljenih uvida, razgovora, stručnih i osobnih kontakata, s uposlenim u osnovnim i srednjim školama Kantona Sarajevo, te se može reći da je doprinos odgojno-obrazovnom radu svih koji su na bilo koji način u njega uključeni. 

S obzirom da je obrazovanje stalan proces podložan promjenama, revizijama i poboljšanjima, kako u svim zemljama svijeta tako i našoj zemlji, ovaj osvrt možemo shvatiti isključivo kao rezultat praćenja, posmatranja, savjeta i najboljih namjera u nastojanju da vrijednosti domaćeg obrazovanja dobiju puno priznanje.


Priredila:

Mirsada Baraković, prof.


Izvori informacija:

Pedagoški materijal PPZ-a, ( obrazac o užestručnim uvidima)

Radni materijal sa seminara

Pedagoška i stručna literatura

.....................................................

MUZEJ – VELIKA UČIONICA

S ciljem uspostavljanja neophodne i što efikasnije saradnje između škole i muzeja, a sa zadatkom poboljšanja kvaliteta nastave iz predmeta historije i drugih korelativnih predmeta, neophodno je uspostaviti ravnotežu izučavanja prošlosti uzimajući u obzir ljudske, institucionalne , ekonomske i kulturne faktore. Imajući to u vidu, izuzetno je značajno utvrditi mjesto i ulogu muzeja u procesu realizacije nastavnih sadržaja.
Škola je odgojno obrazovana institucija koja odgaja i obrazuje učenike, uzrasta od 6 do 15 godina. No, sve se u školi ne može naučiti. Naime, dok učenici teoretski uče u školi, potrebno je da to stečeno znanje primijeni u praksi, na već postojeće u lokalnoj zajednici. Dakle, neophodno je da škola i lokalna zajednica surađuju. Kao primjer suradnje dvije institucije u našoj lokalnoj zajednici, obradićemo suradnju muzeja i škole. Najprije ćemo se upoznati sa time šta je to muzej?

Zemaljski muzej je najstarija kulturno naučna ustanova u Bosni i Hercegovini.
Osnovan je 1888.godine, a ima Arheološko, Etnološko i Prirodnjačko odjeljenje, sa
više bogatih i raznovrsnih stalnih izložbi, kao i veoma obimnu naučnu biblioteku.

Muzej je institucija u kojoj se naučno obrađuju, izlažu i čuvaju predmeti iz prošlosti. Ima ih raznih. Arheološki su oni u kojima se izlažu predmeti iz starije prošlosti, uglavnom iskopani iz zemlje. U etnološkim muzejima izlažu se primjerci stare nošnje, pokućstva, oružja, muzički instrumenti itd. U prirodnoslovnim muzejima izlažu se primjerci rude, stijena i minerala, zatim primjerci divljači, kukci, vegetacije itd. O svmu se brinu službenici muzeja koji se zovu kustosi. U vitrinama se izlažu najzanimljiviji primjerci, kako bi ih posjetioci mogli vidjeti. Najstariji i najveći muzej u Bosni i Hercegovini nalazi se u Sarajevu. To je Zemaljski muzej, osnovan 1888.godine. Sastoji se od četiri odjeljenea: arheološkog, etnološkog, prirodnjačkog i arhiva sa bibliotekom. U sklopu muzeja je i botanički vrt, s primjercima rastinja iz svih krajeva naše zemlje. Kako se zapravo do sada koristio muzej? Naime, pošto u svakom muzeju postoji kustos, to se nakon najave i dobijanja termina za obilazak muzeja, grupa učenika provodila kroz muzej i upoznavala se sa osnovnim značajem i onim što muzej sadrži.
Radi ostvarivanja što bolje saradnje između muzeja i škola, u Sarajevu su u organizaciji NGO iz Švedske održani seminari sa sljedećim temama: “O izložbama i muzejima”, “Kulturno naslijeđe bez granica” i “O obrazovanju u muzeju”. Cilj seminara bio je edukacija muzejskih radnika, predstavnika PPZ i nastavnika osnovnih škola, o načinama i metodama uspostavljanja saradnje škola i muzeja, a sve radi poboljšasnja kvaliteta nastave i usmjeravanje pažnje na kulturno naslijeđe. Prisutni na seminaru su putem predavanja i radionica slušali i učili:
-na koji način se jedna izložba u muzeju može iskoristiti za prezentaciju posjetiocima različite namjere, obrazovanja sklonosti i uzrasta,
-kako se za prezentaciju može odabrati jedan dio izložbe ili samo jedan eksponat,
-kako se treba ophoditi sa posjetiocima , kako ih zainteresovati za temu koja je obrađena putem izložbe ,
-kako se organizira radionica za rad na različite zadate sadžaje,
-kako se pojedine nastavne jedinice mogu realizirati u muzeju, gdje bi nastavnici putem odabranih i utvrđenih pitanja postavili zadatke koje trebaju ostvariti , da bi posjeta muzeju opravdala ciljeve .
Učenici bi trebali imati kulturu gledanja , znati postavljati hipoteze, tražiti i davati odgovore vezane za određeni eksponat – dokument uz pitanja :
-o kojem tipu dokumenta se radi?
-šta nam pokazuje?
-iz koje je historijske epohe?
-može li se pobliže odrediti godina nastanka?
-da li su nešto slično vidjeli u drugom muzeju?
-koji su materijali korišteni?
-gdje je pronađen?
-na koji način i kojom medodom je rađen?
-odakle potiče?
-je li ovo original , ako nije, gdje se nalazi?
-kako i zašto je dospio do nas?
-kome i čemu je namijenjen?
- koje tehnike su korištene?
- Kako ga možemo tumačiti i koje su granice našeg tumačenja?
- Može mo li ga dovesti u vezu sa drugim dokumentima?
- Kome pripada, ko ga je napravio i koristio? Misli se na društveni sloj ili pojedinaca. Uz ovo slijede i dodatna uputstva za proširenje gradiva koja ne trebaju biti opterećujuća i ići do iscrpljenosti, svih mogućih podataka .
Učenik bi trebalo znati koristiti riječnik u granicama njegovih mogućnosti .
Učenik bi trebalo pomoću odabranih dokumenata da stekne djelimično znanje o temi historujske epohe koju obrađuje .
Učenik bi trebalo da poznaje neke ključne datume i značajnije ličnosti.
Učenik bi trebalo da detaljnije upozna historiju svoje zemlje.
Učenik bi trebalo da zna razlikovati ono što je subjektivno od onoga što je objektivno tačno (provjereno) od netačnih informacija.
Nastavnik mora znati da je vrijeme provedeno u muzeju vježba zasnovana na konkretnom dokazu , dokumentu, vježba mogućnosti opažanja, razmišljanja, izražavanja, upoređivanja, vježba zaključivanja ostvarena dovođenjem učenika u kontakt sa dokumentima, vježba sposobnosti opažanja, poređenje i rasuđivanja ostvarena pomoću skupnog prikaza.
Poslije realizirane posjete muzeju pridržavajući se uputstva datih učeniku nastavnik može očekivati da je:
- postakao želju učenika da upozna život ljudi nekada,
- da je učenik shvatio da društvo kome pripada predstavlja samo jednu kariku historije
- da ga podstakne da nauči poštovati napore ljudi nekada, da savladaju i unaprijede uslove života,
- da ga uputi na načini metode rada koji će mu omogućiti da:
- analizira historijske događaje prema svojim mogućnostima i sposobnostima
- da odredi historijski okvir, hronološki slijed događaja i vremensku distancu
- da se pismeno ili usmeno izrazi o određenoj temi na jednostavan način - prepriča, izdvoji najbitnije dijelove i zaključi šta je shvatio, naučio i zapamtio
- Cilj rada učenika i nastavnika u muzeju je: iztraživanje, prikupljanje, čuvanje, stručna i naučna obrada predmeta, prezentiranje javnosti putem izložbi stručnih i naučnih članaka historijskog kulturnog i prirodnog naslijeđa.
- Rad radionica u muzeju zamišljeno je kao dopuna nastavnog plana i programa i proširenje znanja iz pojedinih nastavnih oblasti za učenike osnovnih škola. Ovaj oblik rada bio bi realiziran u korelaciji sljedećih predmeta: kultura življenja. Putem predavanja propraćenih putem video materijalima iz muzejskih zbirki, učenicima će biti prezentirane teme koje će proširiti njihovo znanje stečeno u toku redovne nastave.
Kroz rad u radionicama učenici će moći pokazati svoju kreativnost, a stečeno znanje primijeniti u praksi, spajanjem kulturnog i prirodnog naslijeđa sa potrebama savremenog doba.
Predavanja bi bila na teme: “Znanost i umjetnost u prahistoriji “, “Područje Sarajeva u antičko doba“ , “Sarajevo u srednjem vijeku“, “Narodne nošnje u Bosni i Hercegovni“.
Kroz predavanja o zanatima i umjetnosti prahistorije učenici će se upoznati sa umijećem izrade i ukrašavanja keramike i kamenih alatki .
Putem predavanja o području Sarajeva u antičko doba, učenici će proširiti znanja o lokalitetima stambenim objektima i nadgrobnim spomenicima .
Svako predloženo predavanjezavršilo bi se radionicom koja bi bila urađena od strane kustosa Zemaljskog muzeja i nastavnika a zajedno sa učenicima .
Muzej kao institucija može se iskoristiti ina druge načine. Učenici treba da znaju mnogo više o svojoj zemlji, kulturi i tradiciji. O tome u muzeju mogu naučiti, ispitati i istražiti mnogo toga.
Nastavnik je taj koji može osmisliti i uspostaviti saradnju sa muzejom. Muzej treba da ima jednu prostoriju u kojoj bi učenici mogli raditi po principu radionice. Učenici mogu donijeti određeni predmet i saznati o njemu, ono što žele.
Učenici također mogu od izloženih eksponata odabrati jedan detalj i slikati ga na platnu.
Potom ono što je vrlo interesantno, učenici mogu odabrati jedan predmet, posmatrati ga i razgovarati s njim.
Dakle, predmet može ispričati priču.
Učenici postavljaju pitanja, no prije toga nastavnik im treba reći nekoliko stvari o predmetu, da bi razgovor mogao da započne.

Posude od keramike, nađene u Butmiru kod Sarajeva, nalaze se u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.
U okviru radionice, učenici bi promatrali predmet, crtali ga, slikali i modelirali Također bi na osnovu izgleda predmeta iz prošlosti savremeno dizajnirali promatrani predmet .
Da bi posjeta muzeju ostvarila svoje ciljeve predlažemo nastavnicima primjer jedne rdionice na temu : UČENICI POSMATRAJU PREDMET.
Ciljana grupa bili bi učenici uzrasta od 11 do 15 godina .
Grupa učenika ili cijeli razred dolazi u muzej , gdje će nastavnik u dogovoru sa kustosom raditi sa učenicima. Prethodne pripreme odnosile bi se na posjetu muzeju i objašnjenjima o predmetu . Nakon što su došli u muzej i odabrali predmet koji će promatrati ,potrebno je prikupiti što više informacija .Nastavnik daje osnovne podatke o predmetu , a učenici će pomoću pitanja proširiti svoje znanje .

PRIMJER :
Odabrani predmet je posuda na kojoj stoji natpis: “JA SAM PRAVI LONČAR, MOJE RUKE SU PRLJAVE A PLODNE “
METODE RADA:
-monološka metoda
-metoda razgovora
-metoda pokazivanja – demonstracije
-video projekcija
-metoda ilustracije
Nastavnikova objašnjenja se odnose samo na mjesto – Debelo Brdo , pronalazak i vrijeme (IV stoljeće p.n.e.) nastanka predmeta .
Učenici postavljaju pitanja i daju moguće odgovore na osnovu onoga što vide i mogu zaključiti.
- Kakav je ovo predmet?
- Ovaj predmet je posuda.
- Kada je ovaj predmet nastao?
- Nastao je u IV. stoljeću p.n.e.
- Na kojem prostoru se nalazi lokalitet pronalaska?
- Na prostoru B osne i H ercegovine , tačnije u neposrednoj blizini Sarajeva.
- Kojeg je tipa naselje Debelo Brdo i za koje doba je znaačajno?
- Naselje pripada gradinskom tipu , iz željeznog doba.
- Od kojeg materijala je napravljen predmet?
- Napravljen je od gline.
- Kako je napravljen? Ručno ili pomoću lončarskog kola?
- Napravljen je ručno.
- Šta je čini čvrstom i duže upotrebljivom?
- Dodavanjem u glinu trave i kvarcnog pijeska.
- Čemu je služio?
- Za čuvanje namirnica.
- Šta možemo saznati iz natpisa?
- Da je onaj koji ga je napravio bio majstor svog zanata.
- Što su mu ruke prljave?
- Zato što pravi predmete od zemlje – gline .
- Šta znači da su mu ruke plodne?
- Zato što radi , stvara i obilježava jedno vrijeme.
- Ko je napisao tekst na posudi i kojim psmom?
- Tekst je napisao tekstopisac , latinskim pismom.
- Sa dolaskom Rimljana ko prihvata u koje svrhe se pismo koristi?
- Koristi se u službenoj upotrebi.
- Čime je natpis napisan i od čega je napravljen predmet kojim se pisalo?
- Oštrim predmetom napravljenim od kosti ili bronze.
- Da li se po nečem može zaključiti da je posuda bila upotrebljavana?
- Posuda je dobro očuvana,ali je sigurno imala svoju namjenu.
- Da li danas imamo sličnih posuda i čemu služe?
- Da,mogu se koristiti za svakodnevnu upotrebu,ali i kao ukras.
- Da li se i danas ti predmeti prave od gline,ko ih pravi i na koji način?
- Da,negdje pomoću lončarskog kola,ali i pomoću mašina.
- Da li biste vi željeli napraviti sličan predmet?
- Da ,svakako.
Pri povratku u školu učenicima dati glinu ili plastelin,podijeliti ih u grupe da pokušaju napraviti predmet koji su posmatrali i o kojem su razgovarali.Predmete koje učenici naprave treba izložiti u školi,kao dio školske zbirke,napraviti izložbu kako bi njihove radove vidjeli ostali učenici,nastavnici i roditelji.

Posjetom učenika muzeju nastavnik je ostvario sljedeće ciljeve nastave historije u osnovnoj školi:

- da je učenik argumentovano shvatio zašto izučava ovaj nastavni predmet,
- da pripremi učenika za aktivno sudjelovanje u društvu,
- da izgradi ličnost kod učenika,
- da kod učenika razvije potrebu i naviku obilaska kulturno-historijskih institucija
- da povezujući učenika sa njegovom prošlošću,lakše shvate ljudske napore i postignuća,razumiju,raščlane i procijene različite interpretacije prošlosti te time učini svijet za učenika razumljivim,
- da razvije kod učenika svijest o važnosti historijskih dokumenata svake vrste,potrebi i značaju njihovog očuvanja,
- da podstakne,usmjeri i obogati pismeni i usmeni način izražavanja učenika usvajanjem historijskog riječnika,
- da se posebno upozna sa civilizacijskim postignućima svog naroda i da bude sposoban da uočava,poredi,koristi ta saznanja lokalno i globalno,
- da osposobljava učenike u procjeni političkih,društvenih i kulturnih događaja koji oblikuju svijet oko njih.

ZAKLJUČAK:
Ovakvim načinom rada pospjšiela bi se afirmacija kulturnog i prirodnog naslijeđa BiH i edukacija mladih.
Putem radionica, koristeći predmete iz muzejskih zbirki,učenici osnovnih škola upoznali bi se sa kulturnim i prirodnim naslijeđem BiH,koje se čuva u Zemaljskom muzeju BiH,proširili bi znanja putem obrazovanja u školi,pojačali interes za dobru saradnju sa muzejom,naučili cijeniti kulturnu baštinu naroda BiH,formirali mišljenje o muzeju kao ustanovi otvorenoj za saradnju sa mladima.
Možemo zaključiti da se muzej kao naučno-obrazovna institucija može koristiti na vrlo kreativan i zanimljiv način za učenike i nastavnike,Preporučljivo je u sve navedene aktivnosti uključiti i roditelje koji bi svojim radom, prema mogućnostima, dali doprinos odgoju i obrazovanju djece.


Autor:

Mirsada Baraković,prof.