Smjernice programa Obrazovanje za mir u nastavi historije/povijesti

Historija
Program Obrazovanje za mir počeo je u junu 2000. godine, kao dvogodišnji pilot projekat u tri osnovne i tri srednje škole locirane u Banja Luci, Sarajevu i Travniku.
Pilot projekt je postigao značajne rezultate i dobio priznanje i odobrenje od strane vlada u BiH i međunarodne zajednice.
Godine 2003. program se proširio na 102 škole u cijeloj Bosni i Hercegovini.
Godine 2005. u Mostaru je održan prvi seminar za uposlenike BH pedagoških zavoda.
Školske 2007.-2008. nastavlja se proces obuke uposlenika BH pedagoških zavoda uz saradnju Obrazovanje za mir - Institut za Balkan.

Principi mirovnog svjetonadzora obuhvataju:
- prepoznavanje da je čovječanstvo jedno.
- prepoznavanje da je istovjetnost čovječanstva izražena kroz različitisti.
- prepoznavanje da je temeljni izazov pred čovječanstvom da održi svoju istovjetnost dok istovremeno iskorištava i slavi svoje različitosti.

EFP (Education for peace) i svakodnevne lekcije:
U srcu procesa Obrazovanja za mir (EFP) je integriranje ovih principa mira u savkodnevne lekcije svakog predmeta i u svakoj učionici.
Univerzalni karakter ovih principa mira čini ih relevantnim za svaki aspekt ljudskog učenja i aktivnosti.
U svakoj oblasti predmeta je moguće:
- razabrati istinu o karakteristikama i preduvjetima mira
- primjeniti stajalište mirovno orjentiranog svjetonadzora na pravac, razvoj i primjenu datog polja znanja

Cilj:
Program Obrazovanje za mir vidi svrhu obrazovanja kao razvijanje civilizacije mira koja obuhvata cijeli svijet.
Četiri krovna i međusobno povezana obrazovna cilja:
- razvoj pogleda na svijet zasnovanog na jedinstvu
- stvaranje kulture mira
- stvaranje kulture zacjeljivanja
- korištenje mirovnog obrazovanja kao okvira za sve obrazovne aktivnosti

Zadaci:
Prvi zadatak zahtjeva da se pripadnicima školske zajednice sistematski pomogne da se osvrnu na vlastite poglede na svijet i postepeno pokušaju da razviju pogled na svijet zasnovan na miru.
Drugi zadatak zahtjeva da osjećaj povjerenja bude sistematski razvijan unutar i između školskih zajednica- proces koji pomaže davanje prilika za zajedničke aktivnosti orjentisane prema miru.
Na osnovu međusobnog povjerenja, nade i optimizma unaprijeđenih tokom mirovnih događaja unutar i među školama, program Obrazovanje za mir se približavao svome trećem zadatku a to je stvaranje kulture zacjeljivanja unutar i između škola učesnica. 

EFP:
Program Obrazovanje za mir (EFP) želi pomoći mladim ljudima i njihovim profesorima, roditeljima i liderima da steknu znanje, vještine i samopouzdanje neophodno za izgradnju kulture mira udanašnjem nestabilnom svijetu.
EFP nastavni program se fokusira na fundamentalne koncepte i elemente mira uključujući istovjetnost čovječanstva, jedinstvo u različitosti, demokratiju, ljudska prava i odgovornost, konsultativno i nenametnuto rješavanje sukoba, međuetničku harmoniju i principe psihosocijalnog oporavka.

Obrazovanje za mir kao okvir unutar kojeg se proučavaju svi predmeti:
Obrazovanje za mir podržava ideju da, kada je ljudsko biće pravilno obrazovano i obučeno, može iskoristiti svoje sposobnosti, talente i energiju, u službi stvaranja mira, pravde i prosperiteta za čovječanstvo.
Radije nego da proučava mir kao poseban predmet, Obrazovanje za mir predlaže da mir treba da sačinjava okvir unutar kojeg se proučavaju svi predmeti u osnovnom i srednjem obrazovanju.

Korištenje knjige EFP. Nastavni plan i program EFP-NNP može se iskoristiti kao cjelokupan kurs, iako je njegova prvenstvena namjera da dopuni lekcije iz nastavnih predmeta kroz standardni nastavni program.
Cilj je pomoći učenicima da razumiju odnos između mira i svih polja učenja i aktivnosti u životu, te da polože temelj za budući razvoj standarda orijentiranih ka miru u javnim školskim sistemima.

Sažetak nastavnih jedinica:
Nastavna jedinica 1: Koncept jedinstva
Ova nastavna jedinica predstavlja jedinstvo kao univerzalni preduslov za sve procese života,rasta i zdravlja, ilustrovano kroz upotrebu fizičkih, psiholoških i društveno-političkih pojava.

Nastavna jedinica 2: Koncept pogleda na svijet
Predstavlja pogled na svijet kao mentalni okvir kroz koji pojedinci i grupe tumače prirodu stvarnosti te prirodu i svrhu ljudskog života.
Uključuje diskusiju o razvoju i transformaciji pogleda na svijet, te potrebi za njegovanjem mirovnog pogleda na svijet među narodima i nacijama svijeta.

Nastavna jedinica 3: Koncept ljudske prirode
Predstavlja ljudsku prirodu kao u osnovi plemenitu i sposobnu za kreaciju mira.
Također uključuje pregled popularnih shvatanja ljudske prirode koji podvlače međuljudski sukob od nastanka ljudske historije.
Napravljena je korelacija između toga kako je ljudska priroda viđena i kako su ljudska društva kreirana.

Nastavna jedinica 4: Priroda i dinamika sukoba i nasilja
Proučava različite definicije sukoba.
Shvatanje konflikta kao odsustvo jedinstva.
Nasilje kao destruktivni proces izražen riječima, stavovima ili ponašanjem.
Uključen je i pregled temeljnih uzroka, tok eskalacije, dinamika i izraz sukoba kroz nasilje.

Nastavna jedinica 5: Razvojni model ljudske civilizacije.Predstavlja razvojni karakter individualnog i kolektivnog ljudskog života.
Takođe navodi psihosocijalne karakteristike ljudskog razvoja tokom faza djetinjstva, adolescencije i zrelosti, te ukazuje na slične šablone razvoja na nivou grupa i društva.
Pruža uvid u historiju čovječanstva, sukob, i izglede za mir.

Nastavna jedinica 6: Tranzicija čovječanstva u civilizaciju mira
Analizira trenutnu fazu u ljudskoj historiji, kao i mogućnosti i izazove koje pruža tranzicija čovječanstva u zrelu globalnu civilizaciju mira.

Nastavna jedinica 7: Moć, vlast i vodstvo za mir
Daje pregled autoritativnog, liberalnog i integrativnog načina donošenja odluka, te predstavlja principe i vještine "Vodstva za mir" potrebne za kreaciju i upravljanje miroljubivim i pravednim društvima.
Uključene su i zanimljive vježbe za samoprocjenu.

Nastavna jedinica 8 : Beskonfliktno rješavanje sukoba
Predstavlja principe i tehnike konsultativnog procesa donošenja odluka bez nametanja poznatog kao beskonfliktno rješavanje sukoba.
Nastavna jedinica uključuje glumačke scenarije i druge aktivnosti za vježbu primjene ove metode rješavanja sukoba.

Nastavna jedinica 9: Kultura zacjeljivanja
Predstavlja koncept duhovnog mira kao stanja unutrašnjeg, međuljudskog i međugrupnog jedinstva.
Identifikuje uslove potrebne za zacjeljenje od posljedica sukoba, nasilja i rata uključujući pravdu, dostojanstvo i želju za jedinstvom.
Prodiskutovani su i procesi vezani za izgradnju povjerenja, odgovornosti i oprosta.
 

Teme:
Ideja mira – Olimpijske igre
Prožimanje istočne i zapadne civilizacije, različita polazišta, sukobi i saradnja
Velika geografska otkrića
Kulturno – prosvjetne prilike u Bosni u vrijeme Osmanskog carstva – Bogatstvo različitosti
Ideja Francuske revolucije, Deklaracija o pravima čovjeka i građanina
Bosna i Hercegovina u Prvom svjetskom ratu, Rad građanskih političara i članova Bosanskog sabora – predstavnika sva tri naroda na očuvanju mira, reda i prestanka progona
Bosna i Hercegovina i Jugoslavensko pitanje –
Ideja ujedinjenje i mira – Krfska deklaracija
Rusija i Prvi svjetski rat
Deklaracija o miru – od 8. novembra 1917.godine
Bosna i Hercegovina u Drugom svjetskom ratu, Muslimanska rezolucija – 1941.,Proglas KPJ narodima Jugoslavije 12. jula 1941. godine
Svijet između dva rata – Društvo naroda – Ciljevi i ideje
Bosna i Hercegovina –Pisma napredne studentske omladine iz Bosne i Hercegovine iz 1937, 1938 i 1939 godine –
Ideja zajedništva, tolerancije, uvažavanja i suživota

Drugi svjetski rat
– Atlanska povelja
– Ideja opće sigurnosti i mira

Bosna i Hercegovina u Drugom svjetskom ratu

– Ideja antifašističke borbe, jedinstva i borbe protiv genocida, Uloga AVNOJ- a i ZAVNOBIH- a,

Deklaracija o pravima u Bosni i Hercegovini – Garancija osnovnih ljudskih prava

Svijet poslije Drugog svjetskog rata – Ujedinjeni narodi – Ideje, ciljevi i rezultati u svjetskoj politici

Opća deklaracija o ljudskim pravima, Konvencija o pravima djeteta

Pokret nesvrstanih, miroljubiva aktivna koegzistencija,

Ideja evropskih integracija 1957.,
 

Uloga EEZ i Evropske unije- Cilj ujedinjena Evropa

 Svijet krajem XX stoljeća – Rušenje Berlinskog zida 1989.,

Ujedinjenje Njemačke,

Ujedinjenje 1. oktobra 1990. – Ujedinjena Evropa – Zajednička budućnost

Koncept ljudske prirode, plemenite ličnosti

Vodič za obrazovnu metodologiju:

Profesorima predstavlja obrazovnu filozofiju i metodologiju Obrazovanja za mir.

 Ona korak po korak oblikuje proces kreacije integrisanih lekcija, i daje primjere kako predstaviti EFP lekcije u nastavi koristeći kreativne metode učenja i predavanja te sredstva za vjerodostojnu procjenu.

Publikacije Obrazovanje za mir integrativnog nastavnog PP:

Knjiga “Obrazovanje za mir” nastavni PP (štampana i multimedijalna verzija i za nastavnike i za učenike viših razreda), H.B. Danesh & Sara Clarke-Habibi

 Koraci ka miru (štampana i multimedijalna verzija primarno za učenike, da se obradi uz pomoć nastavnika, naročiti u nižim razredima), H.B. Danesh

Groznica u svijetu uma: o uzrocima i sprečavanju nasilja (štampana verzija samo za nastavnike i učenike viših razreda), H.B. Danesh

Nenasilna porodica (štampana verzija samo za nastavnike i učenike viših razreda), H.B. Danesh
 

Beskonfliktno rješavanje sukoba (štampana verzija samo za nastavnike i učenike viših razreda), Roshan Danesh & H.B. Danesh

Vodstvo za mir (štampana verzija samo za nastavnike i učenike viših razreda i vođe na svim nivoima), Roshan Danesh & H.B. Danesh

Mreža mladih graditelja mira, priručnik (štampana verzija samo za nastavnike i učenike viših razreda), Roshan Danesh

EFP štivo (Zbirka članaka o Obrazovanju za mir), više autora

Web site:

www.efpinternational.org

Međunarodni institut “Obrazovanje za mir”

ŠVICARSKA

Formalizacija obuke o EFP konceptualnom okviru i metodologiji

1. Na sjednici Stručnog vijeća Prosvjetno-pedagoškog zavoda upoznati stručne savjetnike, koji nisu bili prisutni na seminaru, sa procesom integracije stajališta “Kulture mira”, onako kako to program Obrazovanje za mir podučava.

2. Upoznati sve učesnike u nastavnom procesu (direktore, pedagoge, nastavnike) svih obrazovnih nivoa (predškolsko, osnovno, srednje), putem stručnih aktiva, seminara.

3. Nastavnici, razredne starješine, pedagozi, putem odjeljenskih zajednica, treba da upoznaju učenike, a putem roditeljskih sastanka roditelje.

4.Analiza postojećih nastavnih planova i programa svih predmeta, s ciljem utvrđivanja sadržaja pogodnih za ostvarivanje zadataka (realizatori: stručni savjetnici i stručni aktivi).

5.Ugrađivanje sadržaja “Kulture mira” u nastavne programe.

6.Septembar, 2008 godine, početak realizacije primjenom metodologije sačinjene na osnovu prijedloga Prosvjetno-pedagoškog zavoda.

7.Nakon provođenja projekta, u školskoj 2008/2009. godine, slijedi evaluacija realizacije projekta u 3 vrtića, 9 osnovnih i 9 srednjih škola.